EU I SAD SVE BLIŽI DOGOVORU
(SLOBODNA DALMACIJA) – Kako bi primjena sporazuma o slobodnoj trgovini i investicijama između SAD-a i Hrvatske (TTIP) djelovala na gospodarstvo naše zemlje, kako na obrazovanje, zaštitu osobnih podataka, tržište rada, prava radnika, zaštitu okoliša? Kako bi utjecao na mogućnost neizravnog plasmana GMO-a na domaće tržište?
Ulazak privatnika u javno zdravstvo
Na ta i još mnoga važna pitanja odgovor bi trebala dati stručna studija o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, no studije još uvijek – nema. U kolovozu je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova krenulo u prikupljanje ponuda za izradu studije koja bi trebala sadržavati odgovore na spomenuta pitanja. Također bi analizirala i utjecaj na “mehanizme regulatorne suradnje predložene u TTIP-u, javne usluge; pri čemu bi, navodi se, posebno trebalo ispitati mogućnosti za ulazak privatnih investitora i osiguravatelja u sektor javnog zdravstva.
Radila bi se i makroekonomska analiza učinaka sklapanja ovoga ugovora na BDP, plaće, zaposlenost itd., a zaključci bi trebali sadržavati podatke o tome koji bi sektori u Hrvatskoj imali najviše koristi od TTIP-a, te koji bi se sektori prethodno trebali pripremiti i prilagoditi kako bi imali koristi od TTIP-a.
U svakom slučaju, stručna procjena – za koju je rok dostave ponuda istekao 4. rujna te za koju resorno ministarstvo izdvaja 196 tisuća kuna (bez uračunanog PDV-a) – trebala bi biti gotova tri mjeseca nakon sklapanja ugovora o njenoj izradi.
Na naš upit MVEP-u o tome u kojoj je fazi izrada studije, odnosno je li već, kad i s kim potpisan ugovor o njezinoj izradi, stigao je kratak odgovor kako je ‘postupak nabave u završnoj fazi”, a “ugovor s potencijalnim izvođačem studije još nije sklopljen”.
Obami treba taj potpis
U međuvremenu su se – upravo proteklog tjedna – pregovarači dviju strana sreli jedanaesti put, no “svi parametri” TTIP-a, poznatog po netransparentnosti, i dalje nisu jasni, pa će biti zanimljivo vidjeti što će studija, kad bude gotova, pokazati.
O rezultatima netom završenih pregovora u Miamiju, koje su vodili glavni pregovarači Dan Mullaney s američke, te Ignacio Garcia Berceroa s europske strane, nešto se više saznalo tek po njihovu završetku. Rečeno je da je postignut “značajan napredak”, te da će sljedeća četiri mjeseca pregovaranja biti ključna kako bi se posao završio do kraja drugog predsjedničkog mandata Baracka Obame.
Stoga će se pregovarači učestalije sastajati i izvan formalnih runda, od kojih je iduća, dvanaesta, najavljena za veljaču. Prema postignutim dogovorima uklanjanje svih tarifa sad obuhvaća 97 posto roba, no preostalih tri posto, kako je rekao Berceroa, odnosi se na vrlo delikatne stavke – među ostalim, poljoprivredna dobra i GMO – koje će na red doći tek pri kraju pregovora.
Kritičari TTIP-a napominju da se i po završetku ove runde pregovora o svemu i dalje zna vrlo malo, a “vrag je upravo u detaljima”. U sve snažnijim otporima i prosvjedima protiv TTIP-a u Europi upozorava se na skrivene opasnosti ugovora.
Alex Scrivener iz organizacije “Global Justice“ smatra, primjerice, da se značenje takozvane regulatorne suradnje pred javnošću nastoji umanjiti, a iza tako “dosadnog i bezazlenog” izraza krije se zapravo bitna opasnost smještena u samo srce sporazuma – mogućnost da se u ime korporativnih interesa s obje strane Atlantika lobira za svođenje važećih javnozdravstvenih, okolišnih i drugih regulacija i standarda – na koje se odnosi 80 posto TTIP-a – na najniži zajednički nazivnik, i tako uklone te necarinske barijere poslovanju i interesima multinacionalnih kompanija.
Lidija Gnjidić
Borzan: Sporazum mora u Sabor
Kao ‘osigurač’ od TTIP-a, protiv kojeg je otpor u Europi sve izraženiji, uzimalo se što ugovor ionako ne može ‘proći’ ako ga ne ratificira svaka članica Unije.
No, onda je došlo u pitanje hoće li nacionalni parlamenti uopće ratificirati TTIP, ili će biti dovoljno da ga, u ime svih, prihvati Europska komisija (pregovarač ispred zemalja članica). Stoga je europarlamentarka Biljana Borzan Vijeću i Komisiji EU-a uputila zahtjev da se rastumači tko na kraju odlučuje u ime građana EU-a – hoće li ugovor ratificirati nacionalni parlamenti, Europski parlament, Vijeće EU-a?
Iz Vijeća su zastupnici Borzan odgovorili kako smatraju da će TTIP zahvaćati ne samo područja nadležnosti Unije nego i pitanja iz nadležnosti država članica te prema tome mora biti ratificiran u parlamentima svih 28 država članica.
Komisija je, pak, kako je iznijela Borzan, “dala pitijski odgovor da će nacionalni parlamenti glasati o TTIP-u ako on bude u njihovoj nadležnosti, a ako ne bude, neće”.
Stav je Biljane Borzan, kao i RH, da Sabor treba odlučivati o prihvaćanju ili odbacivanju TTIP-a, jer se radi o ‘povijesnom sporazumu koji bi mogao značajno izmijeniti naše živote, pa bi se odluku o njemu trebalo donijeti uz širok konsenzus”.