Puna tri mjeseca i 24 dana, dakle gotovo četiri mjeseca, u Hrvatskoj se provodi kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom. To znači da poslodavci više nemaju obavezu uplate posebnog doprinosa od 0,1 ili 0,2 posto za zapošljavanje invalida. Ali imaju obavezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i to tako da oni predstavljaju tri posto ukupno zaposlenih radnika kod poslodavca. Zakonodavac je propisao i da obvezu kvotnog zapošljavanja imaju svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava te integrativnih i zaštitnih radionica. Poslodavci koji ne ispune propisanu kvotu, ili ako na drugi način ne pridonesu radnom aktiviranju osoba s invaliditetom – primjerice, ako primi na praksu učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom pri čemu se četiri praktikanta priznaju kao jedna zaposlena osoba, stipendira učenike s invaliditetom – dužan je u proračun uplatiti kaznu. Nezapošljavanje osoba s invaliditetom i nerealizacija zamjenske kvote nose mjesečnu kaznu od 30 posto minimalne plaće za svaku nezaposlenu osobu. Odnosno, poslodavac je dužan za svakog nezaposlenog radnika s invaliditetom u proračun uplatiti nešto više od 900 kuna mjesečno. U slučaju da poslodavac ne samo da ispunjava obvezu kvotnog zapošljavanja, već je i premašuje, država ga nagrađuje s 15 posto minimalne plaće za svakog radnika s invaliditetom koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu.
Priča o kvotnom zapošljavanju, kažnjavanju i nagrađivanju poslodavaca nije novost. Uostalom provodi se gotovo već četvrti mjesec. No, novost je da se još uvijek ne zna koliko je poslodavaca obveznika kvotnog zapošljavanja, koliko je osoba s invaliditetom upisano u očevidnik osoba s invaliditetom, koliko bi poslodavci obveznici kvotnog zapošljavanja trebali zaposliti osoba s invaliditetom. Ne zna se koliko poslodavaca ispunjava obvezu kvotnog zapošljavanja, koliko ih ne ispunjava i koliko su sredstava ti poslodavci koji nisu ispoštovali zakonske regule uplatili u proračun. Ne zna se ni koliko je poslodavaca tražilo izuzeća za kvotno zapošljavanje i iz kojih razloga. Ne zna se ni koliko se do ovogodišnjih zakonskih izmjena prosječno mjesečno prikupljalo od doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno koliko bi se trebalo prikupiti sredstava od novčane naknade.
Sve ove, još uvijek nepoznanice, pokušali smo razjasniti u proteklih 40 dana. Još 12. veljače uputili smo upit nadležnom tijelu – Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Potom u prikupljanje odgovora uključujemo i nadležno ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Zašli smo u ožujak i šaljemo podsjetnik na upit. Stiže i odgovor s molbom da pričekamo još nekoliko dana. Naime, poslodavci koji trebaju uplatiti kaznu za siječanj, to su trebali učiniti do zadnjeg dana veljače, a kako bi se ti podaci obradili, treba nešto vremena. Čekamo. Pa 13. ožujka ponovo podsjećamo da čekamo. U međuvremenu malo i telefoniramo ne bismo li dobili odgovore koji su navodno napisani i čekaju odobrenje resornog ministra. I tako, odgovori na priču o kvotnom zapošljavanju putuju li putuju. Skoro da bismo pomislili da ih niti nema ili da su rezultati kvotnog zapošljavanja toliko loši da je bolje ne talasati i čekati da novinari zaborave da su nešto pitali.