POTROŠNJA PADA
Procjena je da će građani u siječnju potrošiti između 7 i 9 milijardi kuna
(GLAS SLAVONIJE) – Nakon pojačane, prosinačke, blagdanske potrošnje u kojoj je i 2014., kao i u prethodne tri godine, nacija potrošila 11 milijardi kuna, nastupilo je “otrježnjenje” – stigao je siječanj, “najduži” mjesec u godini. Kartice su u prosincu ispeglane, novčanici ispražnjeni i zadnja kasica-prasica sa sitnišem razbijena. Ipak, očekuje se da siječanjsku potrošnju “pumpaju” sezonska sniženja, odlasci na zimovanja, a ove godine i mini porezna reforma za koju Milanovićeva vlada tvrdi da treba znatno podići potrošnju građana.
No, kao i u svim mjerama, i ovom će opet značajno biti na dobitku oni koji već ionako imaju, a oni s minimalnim, skromnim primanjima gotovo da ju neće ni osjetiti. Jer, onima s 12.000 kuna plaće ona će biti uvećana za više od 900 kuna, a najveći će dio radnika tu mjeru osjetiti kroz 30 do 100 kuna veću plaću. No, poput domino-efekta lokalne samouprave odgovaraju na ovaj potez države, jer su im njime izbijena iz proračuna znatna sredstva. Njih oko 25 uvelo je ili povećalo prirez, a neke su podigle cijene komunalnih usluga pa se opet preko leđa građana događa ona “vuk pojeo magare”. Procjena je da će građani u siječnju potrošiti između 7 i 9 milijardi kuna.
Mali iznosi
Radnik će tako za potrošnju malo dobiti, a na drugoj strani više izgubiti.
I sindikalac Krešimir Sever drži da ta mjera neće podići potrošnju jer se radi o malim iznosima.
– Kada je riječ o minimalnoj i prosječnoj plaći, bez uzdržavanih članova obitelji, bit će to povećanje od samo 28 kuna, a u slučaju uzdržavanih članova i nekih olakšica, povećanja nema – kaže Sever.
Dodaje kako je NHS upozoravao na to već prilikom najava mini porezne reforme. “Govorili su da je to moja zločestoća, da ne želim vidjeti dobru stranu toga. I prije su vlade radile slične stvari pa se, lančano, događalo poskupljenje komunalija na lokalnoj razini. Upozorili smo čista srca da će neki radnici nešto dobiti, ali da se na drugoj strani može dogoditi da će više izgubiti – upozorava Sever.
I dok su brojni gradovi i općine počeli uvoditi/podizati prirez, gradonačelnik Đakova Zoran Vinković kaže da Grad Đakovo, u kojem je prirez 10 posto, za sada ne razmišlja o tome. Ovom poreznom reformom Đakovo gubi oko pet milijuna kuna, što je 10-ak posto njegova proračuna.
– To se ne može nadomjestiti samo podizanjem prireza ili komunalne naknade nego stvarnom fiskalnom decentralizacijom – kaže Vinković.
Sniženja
No, Đakovo ovu stvar anulira (i) činjenicom da Zakonom o regionalnom razvoju RH od 1. siječnja, a kojim se uvodi pravedniji sustav u smislu efikasnijeg planiranja regionalnog razvoja, ulazi u krug nedovoljno razvijenih krajeva. Potpore su dosad dobivala područja koja su po indeksu razvijenosti bitno iznad praga od 75 % hrvatskog razvojnog prosjeka, a znatan broj JLS-a nije dobivao nikakvu pomoć, iako je ispod 75 %. Među 100 novih JLS-a koje ulaze u sustav potpomognutih područja je i Đakovo sa 72,76 % razvijenosti, kao i svih devet općina Đakovštine.
Ove godine sezonska (siječanjska) sniženja, koja su zapravo počela još prije Božića, u znaku su prvosiječanjskog stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača koji sada precizno definira prava i obveze potrošača i trgovaca u vrijeme sezonskih sniženja, akcijskih prodaja, rasprodaja. Sada trgovine moraju imati jasno naznačeno trajanje sniženja koja smiju biti oglašena tri puta godišnje, te mogu započeti u razdoblju između 27. prosinca i 10. siječnja, 1. i 15. travnja te 10. i 25. kolovoza.
Suzana ŽUPAN
TRIDESET KUNA VEĆA PLAĆA NE OHRABRUJE NA POTROŠNJU
Sever ocjenjuje da potrošnja građana učinke reforme neće ni osjetiti, ali da svakako hoće lokalna zajednica tako što će ostati bez dvije milijarde kuna. “Ako će lokalne samouprave ostati bez tolikog novca, a on im svakako treba, neovisno što je iz Vlade svojevremeno rečeno da je i lokalna zajednica dobila nešto više novca, lokalna zajednica nije taj novac “čarapirala” nego je odlazio u neku vrstu potrošnje, bilo da je riječ o nekim lokalnim investicijama, lokalnim potporama. Sada kad je ostala bez tog novca, uskratit će investicije, neke potpore građanima… Taj novac je i prije završavao u nekom obliku potrošnje, nije riječ o nekim novim novcima, a što se tiče građana, sasvim sigurno je da ih 30-ak kuna neće ohrabriti na neku dodatnu potrošnju”, ocjenjuje predsjednik NHS-a Krešimir Sever.
Mira Brumerček-Lukačević
Savjetovalište za potrošače
Kraj manipulacije
Siječanjska sniženja ne mogu doslovno “pumpati” potrošnju u tom mjesecu, ali mogu neutralizirati to da trgovci nakon blagdana nemaju posla. Mislim da je njihov učinak da trgovci ipak imaju prometa i u siječnju. Dio potrošača ciljano ostavlja novac i nakon blagdana za sniženja, ciljano štedi za to, ciljano kupuje u ovoj za iduću sezonu. Od sada, novim zakonom, sniženja će biti puno bolja i bit će uistinu što ta riječ i znači, bez fige u džepu trgovaca koji su dosad pod tim terminom znali prodavati svašta. Sada im je to onemogućeno, sniženjima se više neće moći manipulirati – kaže Brumerček-Lukačević koja očekuje da će novim zakonom biti i veći postotak sniženja te veći broj sniženih proizvoda.