IZMJENE POREZA NA DOHODAK UTJECAT ĆE NA PRIMANJA 12 POSTO ZAPOSLENIH
Autor: Jagoda Marić
U povećanju prireza uglavnom se poštivala stranačka stega, pa je od 26 gradova koji su povećali prirez, njih 20 u rukama oporbe od toga 16 pripada HDZ-u, a po troje je iz SDP-a i IDS
(Novilist.hr) – Na odluku Vlade da promjenama poreza na dohodak umanji porezno opterećenje zaposlenima i umirovljenicima 26 gradova i općina reagiralo je uvođenjem ili povećanjem prireza. To znači da se, barem zasad, na povećanje prireza odlučilo manje od pet posto svih gradova i općina u Hrvatskoj, ali je postotak radnika kojih se to tiče i na čije će to plaće utjecati nešto veći. Tako će oko 12 posto radnika, što znači više nego svaki osmi, već ovaj mjesec izgubiti dio povećanja plaće što bi ga trebali dobiti kao posljedicu promjena poreza na dohodak. Naime, u 26 gradova i općina koje su prvi put uvele prirez ili su povećale stopu prireza od 1. siječnja ove godine radi 125.198 radnika. Posljednji su to podaci Državnog zavoda za statistiku o zaposlenima u pravnim osobama po gradovima i općinama za prošlu godinu po kojima je ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj bio milijun i 37 tisuća.
Gube i umirovljenici
No, koliko god bili precizni ti podaci DZS-a njih se mora uzeti uvjetno, jer ne znači da je svaki zaposleni u gradu ili općini kojem ga je DZS pribroji tamo i nastanjen, odnosno da tamo plaća prirez. No, podatke o tome koliko u kojem gradu zaposlenih plaća prirez Porezna uprava, koja ih jedina ima zasad javno ne objavljuje.
Tomu još treba dodati zaposlene u državnoj i lokalnoj samoupravi ali vjerojatno se postotak radnika kojima je lokalna vlast »pojela« povećanja plaće značajno ne mijenja u odnosu na postotak koji se tiče pravnih osoba. Uz to na povećanju prireza izgubit će i umirovljenici koji imaju primanja veća od 3.800 kuna, što je iznos mirovine iznad kojeg se od 1. siječnja plaća porez na dohodak. Tako bi u konačnici, kad se zaposlenima u pravnim osobama pribroje umirovljenici i državna i lokalna samouprava, barem 150 tisuća građana moglo izgubiti ili slabije osjetiti na svojim primanjima pogodnosti što ih donose izmjene poreza na dohodak.
Najveći dio zaposlenih kojima će povećanje prireza pojesti povećanje plaće živi u Rijeci, odnosno u tom je gradu i više nego trećina od 125 tisuća radnika koji će plaćati veći prirez od prvog siječnja. Prema podacima DZS-a u Rijeci u pravnim osobama radi više od 46 tisuća radnika. Kad se tomu dodaju zaposleni u Puli, Zadru i Karlovcu dođe se do zaključka da je odluka o povećanju prireza u ta četiri grada već u ovom mjesecu utjecala na plaće više od 107 tisuća zaposlenih, odnosno na više od 85 posto onih koji će ubuduće plaćati veći prirez.
Tamo gdje su radnici ugovarali bruto plaću ona je umanjila potencijalno povećanje, ali tamo gdje je plaća ugovorena u neto iznosu, primanja radnika su od siječnja ove godine zapravo pala.
Krpanje rupa
Kad se gleda stranačka pripadnost općinskih načelnika ili gradonačelnika odluku o povećanju prireza uglavnom su donosile lokalne vlasti koje su na nacionalnoj razini oporba Kukuriku koaliciji.
Takvih je gradova i općina 20, od njih 26, s time da su u 16 načelnici i gradonačelnici iz HDZ-a, po jedan iz HSLS-a i HSS-a, odnosno HDZ-ovih koalicijskih partnera, te dva neovisna. U ostalih šest slučajeva odluke su donijeli po troje gradonačelnika ili načelnika iz SDP-a i IDS-a.
Zasad se, primjerice, nijedan načelnik ili gradonačelnik iz HNS-a nije odlučio na takav potez, a i ostali lokalni čelnici iz Kukuriku koalicije očito nastoje pronaći načina kako zakrpati rupe, a da se izravno ne suprotstave svojoj Vladi.