(SLOBODNA DALMACIJA) – S 398 eura bruto minimalne plaće, Hrvatska je u društvu zemalja koje isplaćuju najniže minimalce, one koji ne dosegnu niti 500 eura. Eurostat, Europski statistički ured, u utorak je objavio nove podatke o minimalnim plaćama za 27 zemalja članica i nečlanica EU-a, prema kojima smo u društvu s Albanijom i Bugarskom, koje isplaćuju najmanje minimalce, one od 157, odnosno 174 eura, a hrvatska minimalna plaća je veća od one isplaćene u Crnoj Gori, Srbiji, Litvi, Letoniji, Estoniji, Rumunjskoj i Češkoj, te manja od najvišeg minimalca u toj najlošijoj grupi, od onoga poljskoga s 404 eura.
Česi nekoć iza nas
Slovenija je u skupini zemalja koje isplaćuju od 500 do 1000 eura minimalne plaće, a u toj je grupi Grčka sa 684 eura minimalca, Portugal, Malta, Španjolska i SAD s najviših 920 eura minimalne plaće. Slovenski minimalac iznosi 789 eura i teži koliko dva hrvatska. Šest je zemalja u skupini onih koje imaju minimalne plaće veće od tisuću eura: Velika Britanija, Francuska, Irska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg – s najvišim minimalcem od 1912 eura, koji teži gotovo pet hrvatskih. Dogodine će i Njemačka uvesti taj institut od 1200 eura za puno radno vrijeme.
– To što Česi imaju minimalac od 310 eura, koji je manji od hrvatskoga, ne znači mnogo, jer je kupovna moć eura u Češkoj sigurno 10 posto veća nego u nas.
Hrvatska je imala početkom tranzicije znatno bolju startnu poziciju od Češke. Sa Slovenijom smo bili najrazvijenija socijalistička zemlja, pa je današnja razlika u korist Hrvatske odraz te nekadašnje visoke startne pozicije – kaže nam dr. Ljubo Jurčić.Taj ekonomist objašnjava da je minimalna plaća socijalna kategorija, ali može biti i poticajna, dok se kod nas niskim minimalcima čuvaju neproduktivne industrijske djelatnosti poput drvne i tekstilne industrije.
– Minimalna plaća bi trebala iznositi 3500 kuna i tim bi neproduktivnim djelatnostima država u roku od četiri godine morala pomoći da ih isplaćuju i da se restrukturiraju i povećaju proizvodnost. Ne uspiju li, trebali bi nestati s tržišta – smatra dr. Jurčić.
Dok u Hrvatskoj milijun ljudi od 1,44 milijuna zaposlenih zarađuje plaće koje su na razini 5516 kuna, koliko teži prosječna bušta i manje od te bušte, a s njima jedva skrpa kraj s krajem i preživi ako hrani obitelj, jasno je da s minimalcem preživljavanje postaje teška muka. U Hrvatskoj oko 78.000 radnika prima minimalnu plaću. Nakon što se plate doprinosi i porezi, taj minimalac splasne s 3017 kuna na 2385 kuna za Splićanina bez uzdržavanih članova obitelji na poreznoj kartici, odnosno 2414 kuna ako ima djecu na toj kartici. Pola te plaće odnesu samo režijski troškovi jednoj obitelji: struja, voda, odvoz smeća, komunalna naknada, pričuva, fiksni telefon i boca plina. S onim što im ostane moraju se prehraniti i podmiriti sve ostale životne troškove. A to je 40 kuna na dan.
SANJA STAPIĆ
More siromašnih
Sindikalac Krešimir Sever kaže da u nas minimalna plaća koketira s linijom siromaštva koja ne odražava pravo stanje stvari jer se računa iz dohotka građana koji se ovih kriznih godina spušta, a s njim i linija siromaštva.
– Kad bi se iskazivala prosječna plaća i kupovna moć, ti bi podaci bili više poražavajući. Realno gledajući, kod nas je siromašan i onaj tko zarađuje prosječnu plaću, a u Hrvatskoj 70 posto zaposlenih zarađuje prosječne ili manje od prosječne plaće. Cijene su dosegnule prosjek EU-a, ali plaće su daleko ispod. Plaća mora biti dostatna za dostojanstven život i ne bi se smjelo događati da onaj tko radi bude siromašan i preživljava uz socijalnu pomoć – ističe Sever.