Krešimir Sever, Ivica Mudrinić i Pero Lučin na predstavljanju izvješća o konkutentnosti
KRITIKA: HRVATSKA POGORŠALA KONKURENTNOST
Investitorima je, po ocjeni poslodavaca, u vrhu zapreka nedjelotvorna državna administracija, politička nestabilnost, korupcija, porezi i dostupnost kredita
(NOVI LIST) ZAGREB – Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici svjetske globalne konkurentnosti, prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma za ovu godinu. Lani je Hrvatska je bila na 75. mjestu od 144 države, a sada je došla na 77. poziciju, ponajprije zbog nedjelotvorne državne administracije. To su pokazali rezultati redovite ankete među voditeljima poduzeća, koje je jučer objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), sastavljeno od predstavnika poslodavaca, sindikata, Vlade i sveučilišta.
– Očito je da Hrvatska nije privlačna za investitore, pa ovo izvješće moramo iskoristiti kako bismo proveli reformu javne uprave, poticali inovativnost i izveli druge poteze za preokretanje stanja, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Vijeća. Požalio se da svake godine mora ponavljati iste stvari, jer hrvatska konkurentnost još od početka krize stagnira ili blago pada, ponajprije zato što »drugi trče brže od nas«.
Slaba potrošnja
Iznenađenje u publici, na konferenciji za novinare, izazvalo je to što su voditelji poduzeća ocijenili da Zakon o radu nije prevelika prepreka hrvatskoj konkurentnosti, iako ga Vlada i poslodavci ističu kao prioritet. Među 12 kriterija, investitorima je »restriktivna regulacija rada« sedma po redu zapreka za poslovanje, a prvih šest su »nedjelotvorna državna administracija«, politička nestabilnost, korupcija, regulacija poreza, visina poreza i dostupnost kredita – ono što je u djelokrugu vlasti i banaka.
To je iskoristio Krešimir Sever, član Vijeća i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, prigovorivši da se uvelike bavimo tržištem rada, a najveći problemi za ekonomiju i investitore ostaju neriješeni. Da bi Hrvatska izašla iz krize, kaže Sever, treba promijeniti i gospodarsku politiku, a jedna od najvećih zapreka za oporavak je sve slabija potrošnja i potražnja, dok zemlja tone u deflaciju.
Uvesti kadrove
– Vladina politika tu nema pravog odgovora. Poput psa, ona godinama trči za vlastitim repom. Pas ne vidi što se oko njega događa, jedino je sve umorniji, kazao je Sever. Većina govornika složila se da vlasti nemaju dovoljno upravljačkih vještina za jačanje konkurentnosti zemlje i za djelovanje protiv šestogodišnje krize.
– Hrvatsko obrazovanje i znanost u ovom su istraživanju zauzeli znatno bolje mjesto od zdravstva i od prosjeka konkurentnosti zemlje. To se događa jer obrazovanje, za razliku od zdravstva, ima autonomiju i nije pod izravnim utjecajem politike, ocijenio je Pero Lučin, rektor riječkog Sveučilišta. Smatra da politička struktura u Hrvatskoj nema dovoljno znanja i da stranke stoga treba reformirati. Mudrinić je dodao da bi vlasti trebale nedostajuće upravljačke kadrove uvesti iz inozemstva.
– Hrvatsko društvo treba popraviti slab upravljački kapacitet, a deficitarne ljude mogli bismo pronaći i na svjetskom tržištu, kazao je Mudrinić.
Jakovina: Očito je da drugi rade brže i bolje
Na pitanje kako će Hrvatska vlada zaustaviti daljnji pad BDP-a te kako komentira hrvatski pad na ljestvici konkurentnosti za još dva mjesta, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina jučer je odgovorio kako je »očito da drugi rade brže i bolje«. Puno je posla ispred nas, zaključio je, ne pojašnjavajući zašto »brže i bolje« ne radi i Vlada čiji je član. »Moramo napraviti sve u dijelu parafiskalnih nameta, realnom sektoru i investicijama omogućiti da budu što efikasniji«, dodao je, napominjući kako su podaci u njegovom, prehrambenom sektoru ipak ohrabrujući, jer je izvoz hrvatske hrane u prva četiri mjeseca porastao 21 posto. Na opasku da je isto toliko porastao i uvoz hrane u Hrvatsku, Jakovina je samo kratko rekao da je riječ o ipak nešto manjem postotku. (B. M. P.)
Bago: Zbog sankcija, cijene nekih roba pale i 17 posto
Darinko Bago, član NVK-a i predsjednik uprave Končara, ne slaže se s ocjenama da Hrvatska, zato što malo trguje s Rusijom, neće osjetiti rusku zabranu uvoza nekih proizvoda iz EU. »Već sada je tržište EU pretrpano s robom vrijednom 12 do 13 milijarda eura, koja se ne može prodati. Cijene nekih tih roba pale su već 17 posto. To znači da će naši proizvođači teže prodavati u EU, a gubit će i profit«, kaže Bago. Smatra da se ne trebamo oduševljavati time što je Ikea otvorila trgovinu u Hrvatskoj, jer će to »utjecati na pad hrvatskog BDP-a«.
Branko PODGORNIK