Ruzinavo domaće tržište rada
SIROMAŠNO TRŽIŠTE RADA
Među više od 1,67 milijuna članova obaveznih mirovinskih fondova u prvom polugodištu predvladavala je radna snaga u dobi od 30 do 49 godina. Udio mladih u dobi od 19 do 24 godine skromnih je 9,56%. Gotovo svaka šesta nezaposlena osoba nema nikakvog radnog iskustva
Autor: Gabrijela Galić (Novilist.hr) ZAGREB – U svijet rada u prvom polugodištu ove godine ušlo je 19.406 novih radnika što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine 32,57 posto manje. Konkretnije, riječ je o radno-sposobnim građanima koji su prvi puta ušli u svijet registrirane zaposlenosti. To ne znači da i ranije nisu nešto radili, ali tim svojim radom nisu doprinosili socijalnom sustavu, odnosno nisu bili prijavljeni pa, primjerice, nisu uplaćivali obvezne mirovinske doprinose.
Snaga bez izbora
Prema podacima Središnjeg registra osiguranika (REGOS), četiri obavezna mirovinska fonda (OMF) koncem lipnja imala su ukupno 1.670.101 člana. No, svi oni ne rade jer podaci mirovinskog osiguranja jasno kazuju kako je koncem lipnja bilo gotovo 173 tisuće osiguranika manje. Odnosno, krajem lipnja ukupno je bilo osigurano 1.497.355 radnika kod pravnih ili fizičkih osoba, u obrtima, poljoprivredi ili samostalnoj djelatnosti. Pritom valja napomenuti kako svi osiguranici nisu obveznici uplata u drugi mirovinski stup. Svi oni koji su prije desetak godina, u vrijeme mirovinske reforme, imali manje od 40 godina bili su obvezni uključiti se u stup kapitalizirane štednje, dok su radnici u to vrijeme u dobi od 40 do 50 godina, mogli, ukoliko su to htjeli, uključiti se i u sustav kapitalizirane štednje. No, radna snaga koja je na tržište rada ulazila u prethodnim godinama tog izbora nema.
Iako podaci Regosa ne daju potpunu sliku, oni jasno pokazuju koliko je domaće tržište rada ruzinavo. OMF-ovi su, dakle, u prvom polugodištu dobili 19,4 tisuće novih članova za razliku od 28.781 nova člana u istom razdoblju lani. Prosječno je mjesečno u ovoj godini fondovima pristupilo 3.234 članova, a lani 4.797 članova. Lani je na razini cijele godine fondovima pristupilo gotovo 53 tisuće novih članova, a u 2011. godini nešto više od 46,2 tisuće. Usporedbe radi, 2008. godine fondovi su dobili 81,3 tisuće novih članova.
Ovogodišnji šestomjesečni podaci vjerojatno bi bili i lošiji da nema mjera aktivne politike na tržištu rada i, prije svega, mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.
»Spasonosne« mjere
Tijekom ove godine tom je mjerom obuhvaćeno nešto više od devet tisuća novih korisnika za koje se plaćaju doprinosi, istina minimalni. Mjere aktivne politike na tržištu rada i lani su pridonijele tome da se dio radne snage po prvi puta evidentira u sustavu. No, koliko je teško, ponajprije mladima, uopće pristupiti tržištu rada, kazuje i podatak da je gotovo svaka šesta nezaposlena osoba u dobi do 24 godine. Istovremeno, također gotovo svaka šesta nezaposlena osoba nema nikakvog radnog iskustva. Odnosno, preko 55 tisuća registriranih nezaposlenih nikada nije radilo.
Među više od 1,67 milijuna članova OMF-ova, u prvom polugodištu, predvladavala je radna snaga u dobi od 30 do 49 godina života. Udio članova fondova u tom rasponu godina kreće se od 14,72 do 18,01 (za dobnu granicu od 30 do 34 godine). Radno sposobni mlađi od 18 godina života predstavljaju 0,19 posto članova fondova, dok je udio mladih u dobi od 19 do 24 godine skromnih 9,56 posto. Prema spolnoj strukturi članstva prevladavaju muškarci s udjelom od 51,91 posto, dok na žene otpada 48,09 posto.
Situacija nije blistava
Od početka godine broj zaposlenih u konstantnom je porastu, s tim da se taj rast ubrzao s približavanjem ljetnih mjeseci jer se uslijed sezone otvarao veći broj radnih mjesta. No, kada se usporede podaci o prosječnom broju zaposlenih u prvom polugodištu ove s istim razdobljem prošle godine, situacija i nije tako blistava.
Lani je naime, prosječno bilo gotovo 26,4 tisuće zaposlenih više no što ih je u prvih šest mjeseci ove godine.