(SLOBODNA DALMACIJA) – Zamislite se u situaciji da tražite posao i da ovog mjeseca šaljete molbe na 10 oglašenih slobodnih radnih mjesta, a za svako uz molbu i životopis treba priložiti originale ili ovjerene preslike domovnice, rodnog lista, svjedodžbe ili diplome. Nemate u džepu ni lipe, tražite posao da biste zaradili, a našli ste se u apsurdnoj situaciji da za sve te dokumente, računajući i preporučeno slanje poštom, trebate izbrojiti 1060 kuna. Sada tih 1060 kuna pomnožite s brojem mjeseci u godini i dobit ćete 12.720 kuna godišnjeg troška samo za prikupljanje i slanje dokumenata. Ako ste se javljali na dva puta veći broj takvih oglasa, godišnji trošak penje se na 25.440 kuna, što je više od četiri prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj.
Pitate li se dok čitate ovaj tekst zbog čega jedan nezaposleni šalje toliko molbi, znači da imate siguran posao i nemate nezaposlenih članova obitelji i prijatelja. Inače biste znali da su oni koji nađu posao nakon godine dana traženja sretnici, a nije čudno ni rijetko da godišnje jedan nezaposleni pošalje po 400, 500 i više molbi i da za mnoge trebaju originale ili javnobilježničke ovjere…
Zna li se da je u zemlji trenutačno 370.000 ljudi prijavljeno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), od kojih samo 85.000 njih prima naknadu za nezaposlene, i da je u prosincu posao našlo 8366 ljudi, jasno je da je traženje posla dugotrajan i osobito skup posao ako poslodavci traže originale ili ovjerene preslike dokumenata od kandidata, na što smo upozorili tekstom u jučerašnjoj “Slobodnoj Dalmaciji”.
Danas idemo korak dalje, ponukani reakcijama čitatelja koji su bili šokirani troškovima koje nezaposleni imaju pri traženju posla. Evo inicijative za jednostavno rješavanje problema: neka originalne dokumente poslodavci traže samo od onih koji su ušli u uži krug kandidata za zaposlenje ili osobe koji su izabrali za zaposlenika.
Provjerili smo što o tome misle u Ministarstvu rada. Pitali smo ih zbog čega poslodavci iz javnog i privatnog sektora uopće traže takve dokumente od kandidata, te može li Ministarstvo to promijeniti i preporučiti poslodavcima da se od svih kandidata traže obične kopije dokumenata, a originale tek kada budu u užem krugu ili pred zaposlenjem?
Od Ministarstva smo dobili odgovor, za razliku od toga što na slična pitanja za jučerašnji tekst nismo bili dobili odgovor HZZ-a. Tako su nam iz kabineta ministra Miranda Mrsića rekli da poslodavci samostalno određuju uvjete radnog mjesta i propisuju potrebnu natječajnu dokumentaciju, ali su dali nešto nade da bi se nezaposlenima moglo olakšati.
− Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava intenzivno radi na uklanjanju svih barijera koje bi omogućile nezaposlenim osobama lakši ulazak na tržište rada. Detaljno ćemo razmotriti ovaj problem i mogućnosti njegova rješavanja. Ako se pokaže da je moguće da nezaposlene osobe, kad predaju molbu za posao, predaju kopije dokumenata, a originalne tek nakon što se zaposle, dat će se preporuka javnom i privatnom sektoru u tom smjeru − kazali su nam u Ministarstvu rada.
To je nepotrebna komplikacija
Premda nisu naveli koliko će im vremena trebati za razmatranje ovog problema, držat ćemo ih za riječ i provjeriti kakvi su rezultati za nezaposlene, jer kako god okrenuli, apsurdno je da troše golem novac da bi stotinama puta dokazivali gdje su rođeni, koja im je domovina…, a u startu je jasno da od svih prijavljenih za jedno radno mjesto posao može dobiti samo jedna osoba i da samo njoj trebaju originali.
Istog je uvjerenja i Hrvoje Marušić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca za Dalmaciju.
− Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao bi izdati javno priopćenje da se od nezaposlenih ne traže originali i ovjerene kopije. Ne znam zašto se to uopće traži od kandidata. To nije potrebno i sam to ne radim. Nedavno smo u školi zapošljavali domara i na natječaju smo tražili obične kopije. Tek smo od osobe koju smo odlučili zaposliti tražili radnu knjižicu, iz koje se sve vidi, i originalne dokumente. Ne vidim zašto se kod nas komplicira sve što se može zakomplicirati – veli Marušić.
Sve ove ideje i našu inicijativu pozdravljaju u Savezu nezaposlenih Hrvatske. No, svjesni su da u državi nema novca, a nezaposleni bi puno dobili i time da ne moraju slati originale i ovjerene kopije.
− Kad bi se u budućnosti moglo postići da nezaposlenima prikupljanje dokumentacije i slanje molbi bude besplatno, bilo bi dobro − veli Jeniseja Fištrek, predsjednica Saveza nezaposlenih Hrvatske, koja navodi da Ministarstvo rada ima sluha i mjera koje su pozitivne, no njihovi se učinci ne vide, jer ako se u jednom mjesecu zaposli 10.000 ljudi, a otkaze dobije njih 30.000, onda negativna brojka pobije onu pozitivnu. Na naše pitanje može li Savez pomoći nezaposlenima, Fištrek kaže:
− Imamo 15.000 članova, a članarine nema. Ja volontiram, a to znači da nemam nikakve naknade. Ugasili su nam se prostori koje smo imali u Splitu, Šibeniku, Sisku i Ludbregu, ostali smo samo u Zagrebu. U gradskom smo prostoru, prihoda nemamo, a hladni pogon sa svim režijama godišnje košta 30.000 kuna. Samo čekamo da nam dođu ovršiti nekoliko kanti koje imamo i dva stara kompjutora koje smo dobili donacijom.
Za nas baš i nema mnogo sluha, svi bi bili sretni da nas se ne čuje. Nezaposleni nas zovu iz svih dijelova Hrvatske i pomažemo koliko možemo savjetima, informacijama, nazivamo saborske zastupnike, gradonačelnike i razne institucije kako bismo nešto učinili da bismo pomogli riješiti teške životne situacije u kojima su se našli nezaposleni koji nas nazivaju.
SANJA STAPIĆ
Sever: Neka Zavod kopira i šalje
Zanimljivu ideju dao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji smatra da bi poslodavcima obične kopije domovnice, rodnog lista, svjedodžbi, diploma… trebale biti dovoljne, a izvornike mogu tražiti od kandidata koji ostanu u užem izboru za zaposlenje.
− To bi nezaposlenima znatno pojeftinilo traženje posla, jer nije logično da ljudi koji nemaju prihoda i traže posao moraju trošiti na molbe i dokumente. Mislim da bi Ministarstvo rada moglo osmisliti model kojim bi nezaposleni sve što im treba besplatno dobili u HZZ-u i da ih slanje molbi i dokumenata na natječaje ne bi smjelo koštati ni lipe. U Zavodu bi mogli kopirati dokumente i slati ih preko Zavoda, da se u njemu omotnice frankiraju, a Ministarstvo bi trebalo naći model prebijanja troškova s poštom − dodaje Sever.