NHS – Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom od 1992. obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja kako bi se podigla svijest o važnosti mentalnog zdravlja te promicalo i potaknulo ulaganje u njega. Ovogodišnja tema je Mentalno zdravlje na radnom mjestu koja naglašava važnost promicanja dobrobiti na radnom mjestu bilo koje vrste. Mentalno zdravlje, kao ključan dio radnikovog sveukupnog zdravlja, često se zanemaruje. Dobro mentalno zdravlje omogućuje radnicima potpuno ostvarivanje svojih potencijala, suočavanje sa svakodnevnim stresom, biti produktivni i doprinositi svojoj zajednici. Međutim, rast tereta mentalnih bolesti je zapanjujući. Na globalnoj razini, jedan od četvero ljudi će vjerojatno doživjeti problem s mentalnim zdravljem u nekom trenutku u svom životu. Procjenjuje se kako preko 300 milijuna ljudi pati od depresije što je 4,4% svjetske populacije te 800,000 ljudi godišnje počini samoubojstvo.
Na globalnoj razini 10% radnika je na bolovanjima i dopustima zbog depresije. Prosječno je 36% radnih dana izgubljeno zbog depresije. 50% ljudi koji pate od depresije nije zatražilo pomoć. Kognitivni simptomi depresije, kao npr. poteškoće u koncentraciji, donošenju odluka i pamćenja prisutni su u 94% vremena tijekom epizode depresije, a uzrokuju značajne poremećaje na poslu i produktivnosti. 43% menadžera želi bolje politike.
Na europskoj razini procjenjuje se kako trošak depresije povezane s poslom iznosi 617 milijardi eura godišnje, a u taj su iznos uključeni troškovi poslodavca za radnikovu odsutnost s posla, ali i prisutnost dok je bolestan (presenteeism) u iznosu od 272 milijarde eura, gubitak u produktivnosti u iznosu od 242 milijarde eura, troškovi zdravstvenog sustava u iznosu od 63 milijarde eura i troškovi socijalnog osiguranja u obliku naknada za invalidnost u iznosu od 39 milijardi eura.
Depresivni su poremećaji u Hrvatskoj, uz poremećaje uzrokovane alkoholom, shizofreniju i reakcije na teški stres, jedna od vodećih dijagnoza bolničkog pobola zbog mentalnih poremećaja. U 2015. godini zabilježeno je 5388 hospitalizacija i 157 464 bolničkih dana zbog depresivnih poremećaja, s većim udjelom žena u odnosu na muškarce.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete (European Health Interview Survey) provedene 2014. i 2015. godine u Hrvatskoj, 1 od 10 osoba ima blage do umjerene simptome, a 1 od 100 osoba ima umjereno teške do teške depresivne simptome u posljednja
dva tjedna.[1]
Radnici teško otkrivaju da imaju mentalne poteškoće na poslu, međutim nijedan radnik nije imun na njih.
Neliječeni mentalni poremećaji (kod radnika ili članova njihovih obitelji) rezultiraju u smanjenoj radnoj produktivnosti, smanjivanju udjela aktivnih na tržištu rada, povećanju nesreća na radu, veće promjene radnika na radnim mjestima te povećanju izdataka socijalnog osiguranja.
Jedan od uzroka lošeg mentalnog zdravlja je stres na poslu. Otprilike polovica europskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovica svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani sa psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako ga se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivnja pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
U Republici Hrvatskoj se stresom bavi Zakon o zaštiti na radu, koji određuje obveze poslodavaca i radnika u prevenciji stresa na radu ili u vezi s radom. Međutim, Ministarstvo zdravstva još uvijek nije donijelo provedbeni propis koji bi uređivao mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi psihofiziološkim naporima.
Ravnoteža između poslovnog i privatnog je prioritet za mnoge radnike. Radna mjesta i radna snaga se mijenjaju i tradicionalni načini gledanja na radnu snagu neće se dugo zadržati. Mnogi radnici počinju cijeniti radna mjesta koja se brinu za njihovu dobrobit.
Poslodavci mogu postati faktor promjene. Psihosocijalni rizici na radnom mjestu mogu se smanjiti te se može razviti organizacijska klima koja promiče dobrobit i kreativnost kroz usmjerene politike radnih mjesta. Također, postoji učinkovito liječenje uobičajenih mentalnih poremećaja te poslodavac može olakšati pristup takvoj pomoći onim radnicima koji je trebaju. (KR)
Više informacija: https://www.wfmh.global/wmhd-2017/
[1]https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/europski-dan-borbe-protiv-depresije/