A PLAĆE?
Piše: Sanja Stapić
U Hrvatskoj su u nepuna dva desetljeća cijene porasle za 45 posto i po tom je rastu zaradila deveto mjesto u Europskoj uniji.
(SLOBODNA DALMACIJA) – Najveća krila tom rastu dao je skok od čak 123 posto koliko su se podigle cijene lijekova i pomagala, medicinskih, stomatoloških i bolničkih usluga, za 105,4 posto poskupjeli su alkohol i duhan, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina povećane za 77,5 posto. Ukupna razina cijena najviše je rasla u Rumunjskoj, i to za 257 posto, najmanje u Njemačkoj u kojoj su cijene prošle godine bile samo 28,6 posto više nego u 2000. Prosječno su cijene u EU-u porasle za 36,5 posto. Prema podacima koje je objavio europski statistički ured Eurostat, u proteklih 18 godina u Hrvatskoj je najviše, čak za 123 posto, poskupjelo zdravlje: medicinski proizvodi, pomagala i oprema, te medicinske, stomatološke, paramedicinske i bolničke usluge. Po tom je skoku cijena Hrvatska peta u Europi u kojoj su te cijene zdravlja porasle znatno manje, za 40,8 posto, a lani je tim razinama Hrvatska dosegnula 53 posto europskih prosječnih cijena zdravlja, pa se čini da će tu biti još prostora poskupljenjima sljedećih godina. Isto vrijedi i za cijene stanovanja, električne energije, plina i vode, koje su trenutačno na razini od 42 posto europskih prosječnih cijena nakon što u nepuna dva desetljeća porasle za 77,5 posto. Alkohol i duhan u gotovo dva desetljeća poskupjeli su 105,4 posto, popevši se tako na 73 posto europskih cijena.
Potpuno loša politika
– Cijene zdravlja rastu svugdje u svijetu zbog novih tehnologija, procesa, novih vrsta dijagnostike i novih pametnih lijekova. Nama dobar dio pametnih lijekova i izrazito skupih dijagnostika nije dostupan ili je rijetko dostupan, a da smo do kraja slijedili sva postignuća, rast cijena zdravstvenih usluga bio bi daleko veći.
Nama su cijene hrane zanimljivije jer čine 29 posto mjesečnihtroškova. Debelo zaostajemo primanjima, plaćama i mirovinama, ne treba nama vanjska statistika da bi svaki od naših ljudi znao koliko loše živi, to ova statistika samo potvrđuje – kažeKrešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata koji ističe da hrvatski standard zaostaje za cijenama zbog pogrešnih politika koje se vode dugi niz godina.
Smatra da sada dolaze na naplatu promašene politike niskih plaća i obespravljenih radnika.
– Da politike niskih plaća nisu promašene, ne bi toliko ljudi napuštalo zemlju u potrazi za kvalitetnijim i bolje plaćenim poslovima. Politika zauzdanog rasta plaća i niskih plaća u javnom i privatnom sektoru, nedostatak znanja menadžera koji bi trebali znati voditi procese, prepoznati nove tehnologije i ugraditi ih u sustave te postići konkurentniju proizvodnju, umjesto da se živi dobro na račun slabo plaćenih radnika, cijelu je zemlju odvelo ovdje gdje smo sada – ističe Sever.
Cijenama hrane Hrvatska je gotovo dosegnula europske – lani su bile na razini 96,5 posto europskih cijena, a u 2000. na 82 posto EU prosjeka. Prijevoz je od 2000. do početka 2018. poskupio 32,7 posto, cijene rekreacije i kulture povećane su 32 posto, cijene obrazovanja za 14 posto, a namještaja, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva poskupjeli su 13,6 posto.
Najmanje je za 1,6 posto poskupjelekomunikacije– poštanske i telefonske usluge, a hrvatske su cijene na korak od europskih, iznose 90,9 posto prosjeka EU-a. I dok su u Hrvatskoj poštanske i telefonske usluge blago poskupjele, u proteklih 18 godina u EU-u su pale za 21,5 posto.
Odjeća i obuća jedini su hrvatski proizvodi kojima je od 2000. do kraja prošle godine pala cijena i to za 4,2 posto dok je u EU-u porasla za 0,8 posto. Unatoč padu, te su cijene europske čine 99,3 posto prosječnih cijena odjeće i obuće u EU-u.
Razina svih cijena u Hrvatskoj je na 64 posto europskih cijena, ali je cijenama hrane na 96,5 posto, odjeće i obuće na 99,3 posto,komunikacijana 90 posto te je gotovo postigla te europsku razinu cijena. Cijenama stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva je na razini 41,9 posto europskih cijena, a obrazovanja na 51,9 posto…
Standard, prvi do Bugara
Razinama cijena Hrvatska se drži znatno bolje na europskim ljestvicama, nego standardom po kojem je pri samom dnu.
Prošle je godine Hrvatska sa 61 posto od europskog BDP-a po stanovniku po paritetu kupovne moći pala na predzadnje mjesto u Uniji, pretekla je Rumunjska sa 63 posto, a ispod nje je Bugarska s kupovnom moći koja iznosi samo 49 posto EU prosjeka.Sličan je omjer snaga i s drugim pokazateljem, s BDP-om po stanovniku.
Od lanjskih hrvatskih 11.500 eura BDP-a po stanovniku, slabije su Bugarska sa 6300 eura i Rumunjska s 8200 eura. No, bugarski je BDP u 2000. godini bio samo 3000 eura, a hrvatski 8000 eura. Od tada do kraja prošle godine Bugarska je svoj BDP po stanovniku povećala za 110 posto, a Hrvatska za 44 posto.
Rast cijene u Hrvatskoj u 2017. u odnosu na 2000.
45 posto sve cijene, u EU 36,5 posto.
123 posto zdravlje, u EU-u 40,8 posto105,4 posto alkohol i duhan, u EU-u 92 posto
77,5 posto stanovanje, voda, električna energija i plin, u EU-u 57,2 posto61,7 posto restorani i hoteli, u EU-u 56,1 posto
45,3 posto hrana i bezalkoholna pića, u EU-u 43,3 posto32,7 posto prijevoz, u EU-u 41,2 posto
32 posto rekreacija i kultura, u EU-u 7,1 posto14 posto obrazovanje, u EU-u 91,2 posto
13,6 posto namještaj i oprema za kuću, u EU-u 18,5 posto1,6 posto poštanske itelefonskeusluge, u EU-u – 21,5 posto
– 4,2 posto odjeća i obuća, u EU-u 0,8 posto