MIROVINSKA REFORMA
AUTOR Romana Kovačević Barišić
Produljenje radnog vijeka do 67. godine mnogim starijima od 50, koji ne mogu naći posao, produljit će agoniju. Sindikati traže da se kazne poslodavci koji radnike prerano tjeraju u mirovinu
(VEČERNJI LIST) – Ubrzano produljenje radnog vijeka na 67 godina do 2031. godine u potpunom je raskoraku s praksom na hrvatskom tržištu rada gdje su stariji radnici nepoželjni poslodavcima i spadaju u skupinu teže zapošljivih skupina. Nesklad između zakona koji nam se piše i stvarnih okolnosti dodatno će produbiti problem i unesrećiti brojne ljude koji će dulje biti bez posla. Kako Vlada misli da će oni u tim uvjetima sebi osigurati egzistenciju i, posljedično, mirovinu? Čini se da joj to ne predstavlja problem. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje govore da je među 817.010 zaposlenih od 2016. do danas, starijih od 50 godina posao dobilo samo njih 114.987. To je 14 posto. Najviše ih je zaposleno na određeno vrijeme. “Najveći je apsurd da Hrvatska udruga poslodavaca podržava prijedlog izmjena mirovinskog zakona da se produžava radni vijek do 67. godine, što ministar sav sretan ponavlja, a istovremeno poslodavci smatraju nepoželjnima radnike od 50 naviše, da uopće ne spominjem 60! Poslodavci se tih radnika rješavaju, ali podržavaju njihov dulji radni vijek?! To je licemjerje! Pogledajmo samo radnice u trgovinama, medicinske sestre, industriju, gdje radnici zbog radnih uvjeta, zbog zaštite na radu, već i nakon 60. godine teško mogu raditi! U svakom trgovačkom društvu koje dođe u poteškoće, prvi su na udaru bili radnici koji imaju bilo kakve uvjete za mirovinu, a tako je i danas. S jedne strane poslodavci ih se rješavaju, a s druge država ih kažnjava jer, eto, oni sami trče u mirovinu”, govori Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Sindikati bilježe niz svjedočenja radnika kojima, čim se približe “kritičnoj” dobi, nude stimulativni odlazak. – Pritom im perfidno kažu da, ostanu li raditi, više neće moći obavljati isti posao – opisuje Krešimir Sever.
Posljedice “humanog” umirovljenja
Za prevelik broj umirovljenika s premalo staža krivi su podjednako poslodavci i država. Država je 1990-ih masovno dokupljivala staž radnicima prošlih firmi, a ta se praksa “humanog” umirovljenja nastavila, pri čemu je manji broj preisluženih radnika zbog zdravstvenog stanja samoinicijativno odabralo umirovljenje, podsjeća Sever. Proces se dodatno intenzivirao posljednjim izmjenama Zakona o radu, kada je dokinuta obaveza poslodavca da prvo ponude lakše radno mjesto pa tek onda umirovljenje. Međutim, kažnjeni su isključivo radnici –penalizacijom mirovina. Sada kad mirovinski sustav puca po šavovima, država opet rješava problem preko leđa radnika.
– Na radnike se udara s dvije strane. Produžit će radni vijek, poslodavci će ih se i dalje rješavati, a država na kraju kazniti penalizacijom. Mi tražimo da se penaliziraju poslodavci za slanje radnika u prijevremenu mirovinu, ali to su ignorirali – navodi Sever.
Činjenica je da se globalno produljio životni vijek ljudi, da stanovništvo stari i da se svugdje produljio i radni vijek. Međutim, uvjeti rada nisu svugdje isti niti sva zanimanja mogu raditi ljudi u nekim godinama.
Stariji radnici u pravilu svugdje su neželjeni, osim ako je riječ o deficitarnim zanimanjima i poslovnim procesima gdje je dragocjeno znanje pa nema zamjene. Policajci, pravosudni policajci i zatvorski čuvari te niz drugih zanimanja s beneficiranim radnim stažem ne mogu otići jer nema ljudi koji bi radili u tim radnim uvjetima – ustvrdio je Sever.
U HUP-u kažu da “postoje poslodavci koji daju prednost mlađima, ali i poslodavci i radna mjesta na kojima se posebno cijeni stručnost i profesionalno iskustvo, npr.računovodstvo.
– U Hrvatskoj ozbiljno nedostaje radne snage tako da se svi koji aktivno traže posao bez obzira na dob apsorbiraju na tržištu rada. Potražnja za radnicima posebno je prisutna izvan Zagreba, bez obzira na struku, a nude se poslovi čije plaće premašuju prosječnu hrvatsku plaću – poručuju iz HUP-a.
Prosjek godina 33 i pol
Među tisuću zaposlenih uOrbico Hrvatska, mali je broj starijih od 50.
– Možda jedan. Nemamo problem sa starijim radnicima, primio bih ih na radna mjesta gdje mogu raditi, no ovdje je trka na tržištu, iskrcavanje, nošenje tereta, a to nije za starije radnike. Po kancelarijama nema puno zaposlenih. Stariji radnici teško mijenjaju radne navike, a oni koji u radili u socijalizmu nemaju dobre radne navike – tvrdi Branko Roglić, vlasnik Orbica.
Đuro Horvat, vlasnik Tehnixa, kaže da je su svi koji su bili stariji dočekali kod njega punu mirovinu, a 50 posto ih je željelo raditi i nakon te dobi. Prosječna plaća je 1200 eura, imaju i trinaestu, a svoje radnice s poštovanjem naziva suradnicima. Tipična su firma, kaže – na održiv način.
No činjenica je da je prosjek godina ondje33 i pol,a samo sedam posto radnika starije je od 50 godina.
– U Hrvatskoj nije razvijena poslovna kultura. Svi bi trebali poštivati obaveze i prema radnicima i prema državi. Nisu u Uljaniku radnici štrajkali bez veze, već zato što im je ugroženo pravo na život! Normalno je da stariji radnici budu mentori mlađima, oni imaju vještinu, a mlađi brzinu, i to je sretan spoj – zaključuje Đ. Horvat.