Stopa nezaposlenosti u Europi dosegnula je 19 posto, a još 5 posto zaposlenih radi poslove koji zahtjevaju niže stupnjeve obrazovanja i vještina od onih koje oni posjeduju. Britanski Institut za istraživanje javnih politika ističe da je to posljedica globalizacije i tehnološkog napretka te vladama preporučuje veće investicije u obrazovanje
banka.hr – Najgora posljedica recesije za Europu je da bi neke pojave mogle postati trajne, upozorava lijevo orijentirani britanski Institut za istraživanje javnih politika (Institute for Public Policy Research – IPPR). U najnovijem izvješću Institut upozorava na visoku stopu nezaposlenosti i podzaposlenosti diljem Europe te navodi da je vjerojatnost da ove pojave postanu trajne “duboko uznemirujuća“, prenosi BBC. Stopa nezaposlenosti u Europi dosegnula je 19 posto, a stopa podzaposlenosti 5 posto. Stopa podzaposlenosti je mjera tržišta rada koja pokazuje koliko se učinkovito radna snaga koristi s obzirom na vještinu, iskustvu i raspoloživost za rad. Rad koji se smatra podzaposlenošću obuhvaća visokoobrazovane radnike koji obavljaju slabo plaćene poslove, vješte radnike koji rade na slabo plaćenim radnim mjestima i radnike koji rade djelomično radno vrijeme, a htjeli bi raditi puno radno vrijeme. U odnosu na stopu nezaposlenosti razlike je u tome što je riječ o ljudima koji rade, ali ne rade punim radnim kapacitetom.
Britanski glavni problem je niska produktivnost, naglašava IPPR. Službena stopa nezaposlenosti za 28 članice Europske unije prema podacima za rujan iznosi 9,3 posto, što je blagi pad u usporedbi a 9,4 posto u kolovozu. Promatramo li eurozonu, prosječna stopa nezaposlenosti u rujnu iznosi 10,8 posto naprema 10,9 posto u kolovozu. Institut navodi da su nezaposleni radnici posljedica globalizacije i tehnološkog napretka koji je uvjetovao promjene u vještinama i znanjima koje poslodavci traže od radnika. U izvješću se sugerira da bi se europske zemlje trebale ugledati na Njemačku, koja uspijeva održati visoku razinu vještine zaposlenih i visoku stopu produktivnost.
Najveće europsko gospodarstvo u prosjeku investira u istraživanje i razvoj 50 posto više od ostalih. U izvješću se također navodi da je u Britaniji praktična obuka radnika od 2008. smanjena za četiri postotna poena, što je najveći pad među članicama Unije. IPPR pozdravlja vladin program stručnog usavršavanja radnika kojem je cilj da tri milijuna radnika stekne nove radne vještine. Institut također poziva ministra financija Georga Osbornea da odustane od novih rezova u proračunu vezanih uz obrazovanje, bez obzira je li riječ o mladima ili odraslima. Osborne bi izvješće o izvršenju proračuna trebao podnijeti u srijedu.
“U Ujedinjenom Kraljevstvu zadatak političara je da osiguraju daljnje investicije u razvoj vještina koje su potrebne da ostanemo konkurentni na globalnom tržištu“, rekla je glavna ekonomska analitičarka IPPR-a Catherine Colebrook.
“Uznemirujuće je da je sudjelovanje odraslih u obrazovanju i osposobljavanju u Britaniji od 2008. palo više nego u ijednoj drugoj zemlji, dok istovremeno u većini europskih zemalja raste. Investicije u vještine i znanja zemlje trebale bi biti prioritet za ministra“, zaključuje Colebrook.